{"id":450,"date":"2024-04-09T11:17:57","date_gmt":"2024-04-09T11:17:57","guid":{"rendered":"https:\/\/fitnesscloud.me\/?p=450"},"modified":"2024-04-09T11:17:59","modified_gmt":"2024-04-09T11:17:59","slug":"spremnost-i-priprema-za-skolu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/djinavrbica.me\/?p=450","title":{"rendered":"Spremnost i priprema za \u0161kolu"},"content":{"rendered":"\n

Polazak u prvi razred osnovne \u0161kole jedan je od najzna\u010dajnijih trenutaka u \u017eivotu djeteta i njegovih roditelja, kao i u\u017ee, ali i \u0161ire rodbine. Kao novo iskustvo u \u017eivotu individue, tranzicije iz vrti\u0107a u osnovnu \u0161kolu obilje\u017eene su mnogobrojnim zahtjevima i zadacima koji se pred mladu jedinku postavljaju, te se samim tim ovaj momenat mo\u017ee smatrati izvjesnom prekretnicom i prvim korakom na putu ka zrelosti, u kojem se potvr\u0111uju sav trud, ali i pa\u017enja i ljubav koji su do tog momenta ulo\u017eeni u vaspitanje i obrazovanje djeteta.<\/p>\n\n\n\n

\u0160irok je i raznolik repertoar pona\u0161anja i reagovanja koji mali\u0161ani manifestuju ve\u0107 kod prvog susreta sa \u0161kolom. Pojedina djeca \u0161koli prilaze nasmijani i radosni, druga izgledaju radoznalo i puna o\u010dekivanja, dok tre\u0107i reaguju zbunjeno\u0161\u0107u ili, pak, ravnodu\u0161no\u0161\u0107u. Kod odre\u0111enog dijela mali\u0161ana mo\u017ee se zapaziti i strah te, \u010dak, i odbojnost; ali ni suze na njihovim licima i strah od odvajanja od roditelja (mali\u0161ani se gr\u010devito dr\u017ee uz roditelje i odbijaju u\u0107i) nisu neuobi\u010dajni. Razli\u010dite reakcije pri susretu sa \u0161kolom mogu se dovesti u vezu sa stavom i reakcijom koju djetetova neposredna okolina gaji prema procesu \u0161kolovanja i samoj \u0161koli. Zavisno od uticaja okru\u017eenja, djeca \u0161kolu mogu percipirati kao mjesto gdje \u0107e ste\u0107i mnoga znanja i vje\u0161tine, prve prijatelje i simpatije, ili je, pak, mogu do\u017eivjeti kao neprijateljsko okru\u017eenje gdje \u201eidu po kazni\u201c, jer \u201enisu bila dobra\u201c. Ukoliko roditelji \u0161kolu posmatraju kao ne\u0161to vrijedno i zna\u010dajno i u tom kontekstu odgajaju dijete, onda \u0107e i ono samo, usled povjerenja koje gaji prema roditeljima, usvojiti takav pozitivan stav prema \u0161koli i \u0161kolovanju.<\/p>\n\n\n\n

Polazak djeteta u \u0161kolu zapravo je njegov prvi susret sa jasnim i nedvosmislenim pravilima i zahtjevima dru\u0161tva o tome \u0161ta mora nau\u010diti i savladati. Istra\u017eivanja sa relevatnih adresa su sugerisala da su prvi dani \u0161kolovanja itekako dobri prediktori djetetovih budu\u0107ih akademskih performansi, budu\u0107i da uspje\u0161no uklju\u010divanje u \u0161kolu sna\u017eno uti\u010de na razvoj pozitivnog stava prema procesu u\u010denja, va\u017enosti \u0161kolovanja, ali i pozitivne slike o sebi. Bitisanje u \u0161kolskom kontekstu pred dijete postulira zahtjev za du\u017eim odvajanjem od roditelja, a igra i dru\u017eenje sa vr\u0161njacima i drugim odraslim pojedincima tokom pred\u0161kolskog uzrasta su se pokazala izvrsnim olak\u0161avaju\u0107im faktorom prilago\u0111avanja na novu konstelaciju okolnosti. Savladavanje odre\u0111enih zadataka i vje\u0161tina koje se o\u010dekuju od djeteta nala\u017ee potrebu za boljom i du\u017eom usredsre\u0111eno\u0161\u0107u mali\u0161ana na u\u010denje i gradivo, a dobra priprema za to su svakako razvijene radne navike, uklju\u010divanje djeteta u razli\u010dite ku\u0107ne obaveze prilago\u0111ene njegovoj dobi, u\u010de\u0161\u0107e u igrama koje zahtijevaju slijed jasno definisanih pravila, zahtijevanje da se dovr\u0161i zapo\u010deto i da se ne odustaje nakon prvog neuspjelog poku\u0161aja. Drugim rije\u010dima, premda preovla\u0111uje mi\u0161ljenje da se djeca za \u0161kolu pripremaju tek zadnju godinu pred sam polazak, istina je da sam proces pripreme i sticanja znanja i vje\u0161tina neophodnih za \u0161kolovanje zapo\u010dinje od samog ro\u0111enja djeteta. <\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvo, preko sistema vaspitanja i obrazovanja u osnovnim \u0161kolama, postavlja pred pojedinca odre\u0111ene zahtjeve koje treba savladati kroz \u0161kolsko u\u010denje kako bi se pojedinac transformisao u produktivnog i odgovornog \u010dlana odre\u0111ene dru\u0161tene zajednice. Uspje\u0161an odgovor na svaki od tih zahtjeva determinisan je stepenom zrelosti razli\u010ditih aspekata dje\u010dijeg razvoja koji su ispreplitani u ono \u0161to nazivamo spremnost ili pripremljenost za \u0161kolu, te stoga govorimo o tjelesnoj (fizi\u010dkoj), socio-emocionalnoj i spoznajnoj (kognitivnoj) spremnosti za \u0161kolu. Drugim rije\u010dima, dijete je spremno za \u0161kolu u koliko je fizi\u010dki, intelektualno, govorno, socijalno, emocionalno i motivacijski zrelo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Tjelesna (fizi\u010dka) spremnost <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dki zrelo dijete za \u0161kolu je ono koje je zdravo i zadovoljava barem minimum standarda za visinu, te\u017einu i tjelesne proporcije.  Ona podrazumijeva i normalno funkcionisanje djetetovih \u010dulnih organa (naro\u010dito vida i sluha), odnosno no\u0161enje pomagala koja koriguju eventualne nedostatke (nao\u010dare, aparat za sluh).<\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dka spremnost za \u0161kolu podrazumijeva i dovoljan stepen razvijenosti tjelesne muskulature koja omogu\u0107ava djetetu kretanje, stajanje i sjedenje bez te\u0161ko\u0107a, kao i izdr\u017eavanje tjelesnih napora poput no\u0161enja \u0161kolske torbe, pje\u0161a\u010denja do \u0161kole i mirnog sjedenja u \u0161kolskoj klupi odre\u0111eno vrijeme. Tako\u0111e, uspostavljena kontrola fiziolo\u0161kih potreba smatra se kao nu\u017eno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Normalan fizi\u010dki razvoj va\u017ean je za dijete kako bi mu omogu\u0107io da se lak\u0161e nosi sa mnogim fizi\u010dkim i psihi\u010dkim naporima koji ga \u010dekaju u \u0161koli, ali je zna\u010dajan i za razvoj njegove li\u010dnosti (na\u0161e tijelo prvi izvor onog \u0161to nazivamo slikom o sebi).<\/p>\n\n\n\n

Razvoj psihomotorike<\/em><\/strong> indicira djetetovu sve ve\u0107u sposobnost svrhovitog i skladnog manipulisanja vlastitim tijelom u svrhu kretanja i baratanja predmetima. Faze tog razvoja su vidljive u usavr\u0161avanju dr\u017eanja tijela (posturalne kontrole), kretanja (lokomocije) i baratanja predmetima.<\/p>\n\n\n\n

            U prvom razredu osnovne \u0161kole pred dijete se postavlja zadatak ovladavanja specifi\u010dnim psihomotornim vje\u0161tinama-\u010ditanjem i pisanjem, koje pretpostavljaju dovoljnu spretnost ruku i prstijuu, te razvijenu senzomotornu koordinaciju (uskla\u0111ivanje pokreta sa \u010dulnim podacima). Dijete \u0107e to uspjeti uz dovoljno vje\u017ebe kroz razli\u010dite aktivnsoti i igre, jer je priprema ruku za pisanje bitnija od forsiranja djeteta da nau\u010di pisati i \u010ditati. Oko \u0161este ili sedme godine zavr\u0161ava se i proces uspostavljanja de\u0161nja\u0161tva ili ljeva\u0161tva, pa \u0107e dijete prete\u017eno upotrebljavati dominantnu ruku ili obije (ambidekstrija). Kako ljevaci imaju pote\u0161ko\u0107a u \u010ditanju i pisanju, o tome je svakako potrebno informisati u\u010ditelja\/u\u010diteljicu pri polasku u \u0161kolu.<\/p>\n\n\n\n

Socio-emocionalna spremnost za \u0161kolu<\/em><\/strong> obuhvata posjedovanje kapaciteta za:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. sve uspje\u0161niju kontrolu (regulaciju) izra\u017eavanja emocija;<\/li>\n\n\n\n
  2. kontrolu pona\u0161anja samousmjeravaju\u0107im govorom, te uvi\u0111anje negativnog u\u010dinka nekontrolisanog emocionalnog reagovanja;<\/li>\n\n\n\n
  3. ostvarivanje uspje\u0161ne komunikacije za vr\u0161njacima i drugim relevantnim osobama u djetetovom okru\u017eenju;<\/li>\n\n\n\n
  4. uspostavljanje saradnje sa vr\u0161njacima i uskla\u0111ivanja vlastitih ciljeva i interesa sa pravilima i ciljevima grupe;<\/li>\n\n\n\n
  5. sposobnost sklapanje prijateljstava i odvajanja od roditelja;<\/li>\n\n\n\n
  6. mirno i kompromisno rje\u0161avanje nesporazuma i konflikata;<\/li>\n\n\n\n
  7. planiranje, predvi\u0111anje toka aktivnosti i njenog sprovo\u0111enja do kraja;<\/li>\n\n\n\n
  8. postepeno razvijanje istrajnosti\u00a0\u00a0i doslednost u postupanju.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Spoznajna (kognitivna) spremnost za \u0161kolu<\/em> <\/strong>pretpostavlja postojanje odre\u0111enog stepena razvijenosti psihi\u010dkih funkcija poput mi\u0161ljenja, opa\u017eanja, pam\u0107enja i govora, te mogu\u0107nost usmjeravanja i odr\u017eavanja pa\u017enje tokom odre\u0111enog vremenskog kvantuma. Procjenjuje je psiholog, kroz ispitivanje nivoa intelektualnog funkcionisanja, te odre\u0111enih specifi\u010dnih sposobnosti poput vidne i slu\u0161ne diskriminacije, grafomotorike i sposobnosti opa\u017eanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Polazak u prvi razred osnovne \u0161kole jedan je od najzna\u010dajnijih trenutaka u \u017eivotu djeteta i njegovih roditelja, kao i u\u017ee, ali i \u0161ire rodbine. Kao novo iskustvo u \u017eivotu individue, tranzicije iz vrti\u0107a u osnovnu \u0161kolu obilje\u017eene su mnogobrojnim zahtjevima i zadacima koji se pred mladu jedinku postavljaju, te se samim tim ovaj momenat mo\u017ee smatrati […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":451,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[27],"tags":[],"class_list":["post-450","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-tekstovi"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=450"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/450\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":452,"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/450\/revisions\/452"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/djinavrbica.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}