Menu Close
STRUČNI TEKST

Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti – Kada je vrijeme za logopeda?

Autor/i: Senka Živković, Ana Ivanović - Logopedi JPU „Đina Vrbica“

Savremeni roditelj je izložen velikom broju  informacija i savjeta  koje se tiču dječijeg razvoja. Obilje informacija koje uvijek  ne dolaze od stručne javnosti  je  kontadiktorno i često roditelje dovode  u dilemu  kod donošenja nekih jednostavnih  odluka, kao što je  „da li je vrijeme posjetiti logopeda?“ 

Govor predstavlja samo jedno od sredstava komunikacije, ali izostanak ovog segmenta roditelji prvo primijete. Prije razvoja govora, koji često ima individualnu dinamiku, dijete  ima potrebu da komunicira sa roditeljima i najbližim okruženjem. Već na uzrastu od  devet mjeseci  pokušava plačom, pokazivanjem da ukaže na nešto što želi, maše, šalje poljupce i očekuje  reakcije odraslih. Način na koji dijete  komunicira je jedan od pokazatelja njegovog trenutnog razvojnog statusaIz tog razloga  roditelj od rođenja podstiče kod djeteta potrebu za komunikacijom, jer  na taj način pravi osnovu za razvoj govora i jezika.

Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti se dijeli na prelingvalnu fazu (faza prije progovaranja) i lingvalnu fazu, kada govor počinje da se razvija. Između trećeg i petog mjeseca javlja se razdoblje vokalizacije gdje se dijete igra svojim govornim organima i time proizvodi određene zvukove. Oko šestog mjeseca dijete stvara slogovne kombinacije koje često ponavlja i to je faza brbljanja. Oko desetog mjeseca dijete intenzivno brblja,  da bi se oko 12. mjeseca javila prva funkcionalna riječ tj. riječ sa značenjem. Na tom uzrastu  dijete vidi osobe i stvari iz okruženja i imenuje ih. Razumije zabrane i jednostavne naloge.

Pojavom prve funkcionalne riječi započinje jezička faza. Prvu jednostavnu rečenicu dijete urednog razvoja izgovori  izmedju 17.  i 20. mjeseca. Zna da izgovori svoje ime na zahtjev. Odgovara na jednostavna pitanja. Uživa u pjesmicama za djecu i pokušava da pjevuši. Govor se polako dalje razvija, vokabular se bogati, rečenice su  duže i gramatički ispravnije. Dijete postavlja jednostavna pitanja. Oko trećeg rođendana govor je razvijen do te mjere da može predstavljati osnovu na kojoj će se dalje usložnjavati i graditi  svi  govorno-jezički nivoi. Oko petog rođendana dijete koristi rečenice koje su gramatički ispravne, odgovara na postavljena pitanja, priča događaje kojima je prisustvovalo, prepričava kratke priče, a izgovor glasova je ispravan. U ovoj fazi govorno-jezičkog razvoja razvijaju se predčitalačke funkcije, veoma važne u procesu opismenjavanja. 

Djeca urednog razvoja spontano prolaze kroz faze jezičkog razvoja, a neka  odsupanja i kašnjenja  u pojedinim segmentima ne signaliziraju uvijek problem. Važno je istaći  da je neophodno pratiti dijete, podržati i stimulisati na način primjeren uzrasnoj dobi. Međutim, nekada i pored intenzivnog roditeljskog podsticaja i stimulacije, razvoj komunikativnih kao i govorno-jezičkih funkcija ne ide očekivanom tokom.  

Nove naučne studije iz oblasti logopedije ukuzaju na činjenicu da je kod djece važno što ranije započeti stimulaciju kako se ne bi propustila  razvojna dob gdje je efikasnost stimulacije najefektnija i daje najbolje rezultate za  sveukupan razvoj. Stoga, bilo da se radi o nerazvijenom ili slabije razvijenom govoru, mucanju, nepravilnom izgovoru glasova ili samo o procjeni trenutnog jezičkog statusa kod djece, posjetu logopedu ne treba odlagati. Nekada se samo savjetom stručnjaka mogu  preduprijediti određeni jezički problemi.