Savremeni roditelj je izložen velikom broju informacija i savjeta koje se tiču dječijeg razvoja. Obilje informacija koje uvijek ne dolaze od stručne javnosti je kontadiktorno i često roditelje dovode u dilemu kod donošenja nekih jednostavnih odluka, kao što je „da li je vrijeme posjetiti logopeda?“
Govor predstavlja samo jedno od sredstava komunikacije, ali izostanak ovog segmenta roditelji prvo primijete. Prije razvoja govora, koji često ima individualnu dinamiku, dijete ima potrebu da komunicira sa roditeljima i najbližim okruženjem. Već na uzrastu od devet mjeseci pokušava plačom, pokazivanjem da ukaže na nešto što želi, maše, šalje poljupce i očekuje reakcije odraslih. Način na koji dijete komunicira je jedan od pokazatelja njegovog trenutnog razvojnog statusa. Iz tog razloga roditelj od rođenja podstiče kod djeteta potrebu za komunikacijom, jer na taj način pravi osnovu za razvoj govora i jezika.
Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti se dijeli na prelingvalnu fazu (faza prije progovaranja) i lingvalnu fazu, kada govor počinje da se razvija. Između trećeg i petog mjeseca javlja se razdoblje vokalizacije gdje se dijete igra svojim govornim organima i time proizvodi određene zvukove. Oko šestog mjeseca dijete stvara slogovne kombinacije koje često ponavlja i to je faza brbljanja. Oko desetog mjeseca dijete intenzivno brblja, da bi se oko 12. mjeseca javila prva funkcionalna riječ tj. riječ sa značenjem. Na tom uzrastu dijete vidi osobe i stvari iz okruženja i imenuje ih. Razumije zabrane i jednostavne naloge.
Pojavom prve funkcionalne riječi započinje jezička faza. Prvu jednostavnu rečenicu dijete urednog razvoja izgovori izmedju 17. i 20. mjeseca. Zna da izgovori svoje ime na zahtjev. Odgovara na jednostavna pitanja. Uživa u pjesmicama za djecu i pokušava da pjevuši. Govor se polako dalje razvija, vokabular se bogati, rečenice su duže i gramatički ispravnije. Dijete postavlja jednostavna pitanja. Oko trećeg rođendana govor je razvijen do te mjere da može predstavljati osnovu na kojoj će se dalje usložnjavati i graditi svi govorno-jezički nivoi. Oko petog rođendana dijete koristi rečenice koje su gramatički ispravne, odgovara na postavljena pitanja, priča događaje kojima je prisustvovalo, prepričava kratke priče, a izgovor glasova je ispravan. U ovoj fazi govorno-jezičkog razvoja razvijaju se predčitalačke funkcije, veoma važne u procesu opismenjavanja.
Djeca urednog razvoja spontano prolaze kroz faze jezičkog razvoja, a neka odsupanja i kašnjenja u pojedinim segmentima ne signaliziraju uvijek problem. Važno je istaći da je neophodno pratiti dijete, podržati i stimulisati na način primjeren uzrasnoj dobi. Međutim, nekada i pored intenzivnog roditeljskog podsticaja i stimulacije, razvoj komunikativnih kao i govorno-jezičkih funkcija ne ide očekivanom tokom.
Nove naučne studije iz oblasti logopedije ukuzaju na činjenicu da je kod djece važno što ranije započeti stimulaciju kako se ne bi propustila razvojna dob gdje je efikasnost stimulacije najefektnija i daje najbolje rezultate za sveukupan razvoj. Stoga, bilo da se radi o nerazvijenom ili slabije razvijenom govoru, mucanju, nepravilnom izgovoru glasova ili samo o procjeni trenutnog jezičkog statusa kod djece, posjetu logopedu ne treba odlagati. Nekada se samo savjetom stručnjaka mogu preduprijediti određeni jezički problemi.